Važan je dugoročan poslovni uspjeh kao i vaši zaposlenici, zajednica i planet.
Zaštita okoliša
Društvo
Upravljanje
Zaštita okoliša
Današnji se svijet suočava s neviđenim, međusobno povezanim ekološkim izazovima u područjima klimatskih promjena, vode, energije, bioraznolikosti i poljoprivrede. Budući da se poslovanje izravno i putem opskrbnih lanaca oslanja na prirodne resurse, potrebni su novi korporativni napori kako bi se riješile odgovornosti za zaštitu okoliša, vrednovao prirodni kapital te bolje razumjela povezanost resursa.
Izrazitu važnost predstavlja sve veća povezanost različitih ekoloških problema – klime, hrane, vode – kao i njihove poveznice s društvenim i razvojnim prioritetima. Sva poduzeća moraju pomoći u postizanju ciljeva održivog razvoja, uključujući akcijski plan Pariškog sporazuma o klimatskim promjenama koji je proizašao iz COP21.
Tvrtke su dužne vlastitim razvojem napraviti odmak od tradicionalnog pristupa koji se uglavnom temelji na sukladnosti s propisima i procjenom rizika u užem smislu. Tvrtka se mora obvezati aktivno baviti rizicima i prilikama vezanim za okoliš te ulagati znatne napore u poslovanje iz područja klime, vode i hrane.
Društvo
Društvena održivost odnosi se na prepoznavanje kao i upravljanje pozitivnim i negativnim poslovnim utjecajima na ljude. Kvaliteta odnosa tvrtke i dionika od presudne je važnosti kao i proaktivno upravljanje učincima budući da tvrtke izravno ili neizravno utječu na ono što se događa kupcima, zaposlenicima, radnicima u vrijednosnom lancu kao i lokalnim zajednicama.
Društvena dozvola za rad poduzeća uvelike ovisi o njihovim naporima uloženima u društvenu održivost. Nedostatak društvenog razvoja, uključujući siromaštvo, nejednakost i slabu vladavinu prava dovode do ometanja poslovanja i rasta. Istodobno, aktivnosti usmjerene za postizanje društvene održivosti mogu otvoriti nova tržišta, pružati pomoć u zadržavanju i privlačenju poslovnih partnera ili biti izvor inovacija za nove linije proizvoda ili usluga.
Osnaživanje produktivnosti, upravljanje rizikom te otklanjanje sukoba između tvrtke i zajednice omogućava poboljšanje unutarnjeg morala i uključenosti zaposlenika.
Prvih šest načela UN-ova Globalnog sporazuma usredotočuje se na društvenu dimenziju korporativne održivosti u čijim su temeljima ljudska prava. Društvena održivost također obuhvaća ljudska prava određenih skupina: rad, osnaživanje žena i rodnu ravnopravnost, djecu, autohtone narode, osobe s invaliditetom kao i pristup usmjeren na stanovništvo u slučaju utjecaja tvrtki na siromaštvo. Osim što obuhvaća skupine nositelja prava, sadržava i utjecajna pitanja koja se tiču obrazovanja i zdravstva.
Upravljanje
Upravljanje uključuje sustave i procese koji osiguravaju ukupnu učinkovitost nekog subjekta – poduzeća, vlade ili multilateralne institucije. Promicanje dobrog upravljanja je višedimenzionalni izazov koji zahtijeva napore koji se međusobno jačaju. Primjerice, suzbijanje korupcije od ključnog je značaja za vladavinu prava te izgradnju mira jer negativno utječe na državne kapacitete, društvenu uključenost i upravljanje prirodnim resursima.
Mir omogućava održivi razvoj i preduvjet je za uspostavu vladavine prava kao i napore uložene u smanjenje korupcije. Vladavina prava neophodna je za učinkovito rješavanje pokretača nasilnih sukoba, nezakonitih financijskih tokova i nekažnjavanje te za pružanje pravnog okvira koji osigurava nepristranost i predvidljivost.
Na mikrorazini, tvrtke mogu poboljšati dobro upravljanje integrirajući korporativna načela održivosti u vlastito poslovanje i odnose, čime se omogućava veća transparentnost, odgovornost i uključivost. Na makrorazini, tvrtke mogu pridonijeti razvoju i provedbi međunarodnih normi i standarda, primjerice, kao dio svoje predanosti UN-ovu Globalnom sporazumu.
Ciljevi održivog razvoja objašnjeni za poslovanje
U rujnu 2015. godine – 193 države članice Ujedinjenih naroda usvojile su plan za postizanje bolje budućnosti, time odredivši put za sljedećih 15 godina prema okončavanju krajnjeg siromaštva, borbu protiv nejednakosti i nepravde te zaštitu planeta. U središtu „ Agende 2030 ” postavljeno je 17 ciljeva održivog razvoja (Sustainable Development Goals ili SDG) koji jasno definiraju svijet kakav želimo – primjenjujući se na sve nacije, ne ostavljajući nikoga iza sebe.
Novi globalni ciljevi rezultat su procesa koji je obuhvatniji nego ikada prije dok vlade od samog početka procesa uključuju poduzeća, civilno društvo i građane.
Zajedno smo ujedinjeni u vezi smjera kojim svijet treba ići. Ispunjavanje navedenih ambicija podrazumijeva neviđen napor svih sektora unutar društva gdje poduzeća moraju igrati važnu ulogu.
Unaprjeđenje održivog razvoja:
Svi imaju dobrobiti od boljeg svijeta
1. siječnja 2016. na snagu službeno stupa 17 ciljeva održivog razvoja iz Programa o održivom razvoju do 2030. godine gdje svjetski čelnici na povijesnom sastanku vrha UN-a usvajaju u rujnu 2015. godine.
Tijekom sljedećih petnaest godina s navedenim novim ciljevima primjenjivim na sve, države će ulagati napore za okončavanje svih oblika siromaštva i borbu protiv nejednakosti te klimatskih promjena.
Današnju poslovnu klimu karakterizira besprimjerna, ubrzavajuća i složena kombinacija rizika i prilika. Cijelo je tržište izloženo narušavanju u kratkom roku od strane nebrojenih čimbenika poput nove tehnologije ili iznenadnom manjku prirodnih resursa. Megatrendovi poput rasta stanovništva, nedostatka resursa ili svjetskih zdravstvenih rizika razvijaju nova tržišta. U međuvremenu potrošači i investitori imaju pristup boljoj informiranosti te žele da tvrtke preuzmu odgovornost za stvaranje pritiska na planet i njegovo stanovništvo.
Sve je veće razumijevanje – posebno u vidu poslovnih čelnika i investitora koji su ispred svog vremena – kako nije dovoljan fokus tvrtki za upravljanjem samo kratkoročnom dobiti jer prirodne katastrofe, društveni nemiri i gospodarske nejednakosti mogu naštetiti dugoročnom napretku. Tvrtke koje razumiju taj izazov i poduzimaju mjere – bit će korak ispred.
Jasno je da ciljevi održivog razvoja, osim što za stvaranje održivog svijeta određuju stajalište na kojem moramo biti 2030. godine, također ocrtavaju nova tržišta i mogućnosti za tvrtke globalno. Kako bismo u tome uspjeli, potrebno je globalne ciljeve pretvarati u lokalno poslovanje.
